Umor koji osjećamo stvar je glave i tijela, jer ipak su to neodvojive cjeline. Katkad smo umorni zbog loše prehrane, pretjerana rada ili nesanice, a ponekad su u pitanju glava i naše misli.

Mozak troši 20 posto energije cijelog tijela, a sad zamislite koliko se taj postotak povećava ako neprestano radi! Velika zabrinutost, kreiranje najcrnjih mogućih ishoda zbog niskog samopouzdanja i straha da nismo dovoljno dobri, ili straha da će se nešto loše dogoditi bližnjima te da ćemo ostati sami, ili jednostavno zato što ne možemo sve stići, u nama stvara napetost koja velikom brzinom troši zalihe energije (glukozu) i dovodi nas u začarani krug stresa. Takav stres, pak, rađa novi strah i tako se malo-pomalo nađemo u “strujnom krugu straha”: da nećemo moći, da nećemo stići, da nismo za to… Sve do potpune paralize od straha koji vodi u nemogućnost obavljanja svakodnevnih zadataka. Neki to nazivaju depresijom, neki lijenošću, a ja jednostavno strahom. Ako tome dodamo pogrešno gorivo kojim punimo tijelo (nezdravu hranu) i toksine koji se oslobađaju, onda samo možemo zamisliti koliko sve to dodatno smanjuje dotok hranjivih tvari i kisika u stanice i iscrpljuje ih.

Nedostatak kisika kao okidač

Možete li živjeti bez kisika? Ne možete. Ne mogu ni vaše stanice. Glavni uzrok kroničnog umora je nedostatak kisika zbog nezdrava životnog stila (nepravilna prehrana, loše ili nikakvo kretanje), ali i zbog straha od budućnosti, materijalne i emotivne gladi i neizvjesnosti. Kao što je rečeno, takav strah generira pretjerane brige i negativne misli koje ubrzavaju puls, stvaraju paniku i troše jako puno energije. Zato i nije čudno da u trenucima stresa ljudi posežu za slatkim, jer stres treba “nahraniti”. No, užitak je kratkotrajan, nakon kojeg slijedi opet isto.

Kako bi se tome stalo na kraj, odnekud treba krenuti: ili promijeniti prehranu ili početi meditirati (čišćenje misli, higijena uma) ili oboje, a sve s ciljem vraćanja energije. Dakle, svatko za sebe treba naći izlaz iz začaranog kruga koji crpi energiju.

Meditacija označava svaku akciju u kojoj ste maksimalno svjesni i koncentrirani samo na jedan fokus, toliko da ne razmišljate i barem se na neko vrijeme riješite svojih misli. Za nekoga je meditacija sjedenje i uklanjanje misli, za nekoga kuhanje, za nekoga tenis, za nekoga pisanje… Kako god, meditacija je sve ono što jako volite i u čemu uživate.

Ako trenutačno nemate nešto takvo, napravite prvi korak i naučite meditirati: sjesti, duboko disati, izgovarati udah-izdah i pratiti svoje disanje, pratiti rad svoga srca, opustiti ramena…, a prije svega biti dosljedan i izdržati. Naime, sve ono u čemu nismo dobri nije baš zabavno raditi, ali praksom postajete sve bolji i sve više uživate. Tako je i s meditacijom.

Osoba koja je pod stalnim stresom, a ne meditira ili nema neki hobi koji joj odvlači misli, s vremenom je pod rizikom od slabljenja imuniteta, jer imunitet je direktno proporcionalan s količinom zadovoljstva u našem životu. Zadovoljstvo daje mir, a mir stabilizira autonomni živčani sustav (koji nije pod utjecajem naše volje) i hormonalnu ravnotežu. U suprotnom, tijelo i um su prijemčiviji na bolest, kao i na negativne emocije drugih ljudi i nas samih.

Kako znamo da je tijelo pod stresom

Za tijelo u stresu tipični su simptomi adrenalnog umora: velika želja za slatkim ili slanim jelima, debljanje oko struka, krhki i tanki nokti, suha i tanka kosa, koža koja brzo stari, crni krugovi oko očiju, hladne ruke i noge, toplo lice, valovi vrućine, teško buđenje ujutro (čak i nakon ranog lijeganja), osjećaj iscrpljenosti nakon fizičke aktivnosti, svakodnevna konzumacija više od jedne šalice kave, osjećaj da se ništa se stiže obaviti, izbjegavanje druženja s prijateljima, osjećaj pospanosti tijekom cijelog dana, vrtoglavica pri ustajanju iz sjedećeg položaja ili učestale upale (sinuitis, kandidijaza, cistitis…), neke bolesti (alergija, astma, autoimune bolesti, kožne bolesti).

Uz duh koji je umoran od brige i frustracije, i tijelo gubi dah. Kako se to manifestira? Sad dolazi dio koji vas najviše zanima, a najmanje vam koristi: pretrage, nalazi, dijagnoza… Možda, primjerice, imate dokazane niske vrijednosti određenih hormona i slično, no kad dođete do te faze, vjerujte, već ste jako bolesni. Drugim riječima, to nije vaš stvarni problem nego bolestan život sam po sebi. Stoga, ne trebate mijenjati razinu hormona nego svoj život.

Obratite pozornost na sljedeće dijagnoze, odnosno simptome koji su povezani s kroničnim umorom, a rješavanjem kojih (uz prethodnu promjenu prehrane i životnog stila) možete sebi pomoći:

  • hormonski poremećaj – štitnjača (hipertireoza, hipotireoza), nadbubrežna žlijezda (sindrom adrenalnog umora), gušterača (šećerna bolest), hipofiza
  • virusne bolesti – Epstein Barr infekcija, hepatitis B i C, AIDS
  • nizak tlak – konstitucijski ili postoji patologija
  • maligne bolesti – limfomi
  • infekcije – kandida, paraziti, kronična upala (artritis, dermatitis, Hashimoto tireoiditis, žarište infekcije u devitaliziranim zubima – fokaloza)
  • stres – izaziva hormonalnu neravnotežu i iscrpljenost
  • adrenalni umor – iscrpljenost nadbubrežnih žlijezda zbog stalnog reagiranja na stres
  • nedostatak vitamina i minerala – prvi simptomi su simptomi umora
  • hipoglikemija – smanjena razina šećera u krvi
  • fibromijalgija – mišićna bol i poremećaji spavanja
  • anemija – sideropenična anemija
  • depresija
  • nesanica
  • poremećaj imuniteta – multipla skleroza, reumatoidni artritis
  • metabolički poremećaji – hipokalcemija, hiperkalcemija
  • poremećaji probave – sindrom propusnih crijeva
  • srčane bolesti – tihi infarkt srčanog mišića
  • bubrežne bolesti – kronična bubrežna insuficijencija
  • poremećaji dišnog sustava
  • terapija lijekovima – kortikosteroidi, sedativi, antidepresivi, kemoterapija
  • zatajenje periferne cirkulacije
  • krvarenja
  • hiperkalcemični sindrom
  • dehidracija.

Upoznajte sebe i mijenjajte se

Što nakon svega savjetovati? Potrebno je prije svega sagledati svoj život i kako se odnosite prema njemu te uvesti određene promjene. No, da biste mogli bilo što mijenjati, trebate upoznati sebe i svoje kapacitete, a posebno podsvjesne sabotere. Za sve daljnje korake potrebno je cjelovito znanje o zdravlju tijela, duše, hormona i emocija. Stoga, krenite s učenjem.

Meri Bura za Vašezdravlje.hr

Facebook komentari